UDRUGA "HEPATOS RIJEKA" SUDJELOVALA NA DISEMINACIJSKOM DANU 2019. - TREĆI PROGRAM ZDRAVLJA

Udruga Hepatos Rijeka je sudjelovala na Diseminacijskom danu 2019. – Treći program zdravlja koji se održao 30.10.2019. u Ministarstvu zdravstva u Zagrebu.
 
Nakon pozdravnih govora dr. Željka Plazonića i dr. Krunoslava Capaka, skup je otvorila dr. Dunja Skoko-Poljak u ime Ministarstva zdravstva predstavljajući Radni program za zdravlje za 2019. godinu i ESF+ (Europski socijalni fond plus).
 
Zatim je gospodin Marc Vandenbroeck iz CHAFEA (Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i sigurnu hranu) predstavio Treći program zdravlja (2014.-2020.): godišnji radni plan 2019. i budućnost Europskog socijalnog fonda plus te je govorio kako se prijaviti na natječaj u sklopu Trećeg programa zdravlja. Resursi koji se odnose na zdravlje bit će dio budžeta ili sastavni dio nekoliko prioritetnih područja socijalne zaštite, istraživanja i inovacija, digitalizacije društva, kohezije i globalne odgovornosti. Zdravstveni sistemi će dobiti EU fondove uglavnom kroz različite mehanizme. Tko sve može sudjelovati u projektu i kome će biti odobreno? Uvjeti prihvaćanja države koja može primiti EU financijsku podršku za projekt, tj. biti koordinator ili korisnik organizacija mora biti zakonski među članicama Europske unije, Island, Norveška, Srbija, Bosna i Hercegovina i Moldavija. Ove države koje imaju bilateralne sporazume sa Europskom unijom u skladu sa članom 6. EU regulacije br. 282/2014 od osnivanja Trećeg zdravstvenog programa. Tipovi organizacija kojima se mogu odobriti sredstva su zakonski osnovana, nedržavna ili privatna tijela, uključujući javne službe, službe javnog sektora, posebno istraživačke i zdravstvene institucije, sveučilišta i visoko obrazovne ustanove. Dodatna kvalifikacija kriterija za projekt registra rijetkih bolesti za Europsku referentnu mrežu (PJ-01-2019); podnositelji zahtijeva koji sudjeluju u projektu moraju imati svojevrsne zakonske entitete (tj. moraju biti neovisni jedan od drugoga) i moraju biti iz manje od tri države koje sudjeluju u zdravstvenom programu. Vlasti države članice i druge države koje sudjeluju u program biti će pozvani da izaberu jedno kompetentno tijelo odgovorno za izvršenje akcije u njihovo ime. “Kompetentno tijelo” znači službe države članice ili države koja sudjeluje u programu i odgovorna je za posebnu zdravstvenu tematiku ili bilo koje drugo tijelo kojemu ova nadležnost može biti dodijeljena. Nominacija treba potvrditi da: imenovani entitet je kompetentno tijelo; da imenovano tijelo i tijela službe povezane u ovaj projekt ispunjavaju uvjete za sudjelovanje u ime određene države i pod svojom odgovornošću u određenom zadatku. Kompetentne vlasti trebaju također identificirati i odabrati civilnu društvenu organizaciju aktivnu na Europskom nivou koja može napraviti značajan doprinos u ovoj akciji. Ove organizacije će tada biti pozvane na zajedničku akciju kao partneri ili sudjelovati kao savjetodavna tijela. Nedržavna tijela mogu sudjelovati, a koja imaju partnerski dogovor za period od 2018. do 2021. godine. Primatelji iz ovog dogovora koji ispunjavaju uvjete za posebno dodijeljena sredstva bit će pozvani da ispune molbu za posebna sredstva koja pokazuju pokrića njihovih troškove za 2020. godinu. Ovo uključuje godišnji radni program i budžet. Mogu sudjelovati i podnositelji iz UK, i sve dok UK ne napusti EU ništa se neće promijeniti u EU programu. Kriteriji za ispunjavanje uvjeta moraju biti u suglasnosti tijekom cijelog vremena partnerstva i u skladu s propisima partnerstva. Ako se UK povuče iz EU za vrijeme ovog perioda (bez dogovora koji bi osiguravao ispunjavanje uvjeta za korisnike iz UK), prestati će primati EU sredstva ili će biti zatraženo da napuste projekt na bazi ugovora. Sudjelovanje u ovoj proceduri je otvoreno pod jednakim uvjetima za sve legalne osobe u okviru EU, te za međunarodne organizacije. Ovo je također otvoreno za sve legalna i javna zakonska tijela osnovana u trećim zemljama koja imaju poseban dogovor sa EU iz područja javne nabave i pod uvjetima napisana u dogovoru. Ovo je sve uključeno u posebnoj nabavnoj proceduri izdanoj od izvršne agencije koja je otvorena za zemlje EU i zemlje koje su pod dogovorom o stabilizaciji i pridruživanju.
 
Nakon gospodina Vandenbroeck, Diseminacijski dan je nastavila dr. Ivana Brkić-Biloš iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Njeno izlaganje je bilo o kroničnim nezaraznim bolestima kao vodećim uzrokom smrtnosti (uključujući i privremenu smrtnost) i invaliditet. Smanjenje tereta kroničnih nezaraznih bolesti kao što su šećerna bolest, kardiovaskularne bolesti, zloćudne bolesti, kronične respiratorne bolesti i mentalni poremećaji – prioritet je zemalja članica EU. Cilj je smanjiti prijevremenu smrtnost za jednu trećinu do 2030. godine. Danas postoji znanje o učinkovitim i isplativim načinima za prevenciju i liječenje kroničnih nezaraznih bolesti. Godišnji trošak za kronične bolesti za EU iznosi 115 bilijuna eura (0,8% GDP-a). Približno 70 do 80% budžeta za zdravstvenu skrb unutar EU troši se na liječenje kroničnih bolesti. CHRODIS PLUS je trogodišnja združena inicijativa 2017.-2020. Financirana od strane Europske komisije i pridruženih partnera. Sudionici su 21 država i 42 partnera. Uloga CHRODIS PLUSA je pridonijeti smanjenju tereta kroničnih bolesti promoviranjem implementacija politika i primjera dobre prakse. Cilj je podizanje svijesti donositelja odluka o potrebi za poboljšanjem aktivnosti za borbu protiv kroničnih nezaraznih bolesti.
 
Zatim je nastavila dr. Tamara Poljičanin iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koja je istakla kako je na 304408 registriranih osoba sa šećernom bolešću u Hrvatskoj 2300 liječnika obiteljske medicine i 7 dijabetičkih centara, te da se ne liječe svi jednako, uz iste kliničke standarde koji bi omogućili iste (usporedive) ishode.
 
Nakon dr. Poljičanin, izlagala je dr. Vesna Bjegojević – Mikanović iz Sveučilišta u Beogradu, i pričala je o unaprjeđenju kapaciteta za pružanje visoko kvalitetne zdravstvene zaštite za dijabetes mellitus u Srbiji. U okviru zdravstvenog programa u Srbiji uspostavljena je mreža Savjetovališta za dijabetes u Domovima zdravlja kao odgovor na rastuće potrebe za personiziranom medicinom i dijabetologijom. Savjetovališta su organizirana u Službama za zdravstvenu zaštitu odraslog stanovništva.
 
Zatim je izlagao dr. Mario Šekerija iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji je u projektu koji ima za cilj razviti inovativne pristupe kontroli raka daljnjim razvitkom i poboljšanjem prevencije, sveobuhvatnim pristupom korištenju genomike u kontroli raka te podacima i registrima za rak kao i poboljšanju o skrbi o ovoj bolesti. Treba također i poboljšati suradnju u području raka na EU razini razmjenom dobrih praksi, uspješnom primjenom različitih programa i postupnim smanjenjem opterećenja javnozdravstvenih sustava rakom. Osobe oboljele od rijetkih zloćudnih bolesti nose se s brojnim problemima kao nepravovremena ili netočna dijagnoza, nedostatak pristupa odgovarajućoj terapiji i kliničkoj ekspertizi, nedostatak zdravstvenih istraživanja, nedostatak interesa za razvojem novih terapija i malo dostupnih registara i banki tkiva.
 
Slijedilo je izlaganje dr. Verice Jovanović iz Instituta za javno zdravstvo Srbije “Dr. Milan Jovanović Batut” koja je pričala o razvijanju inovativnih pristupa za kontrolu raka, te specifičnih ciljeva kao što su razvoj prevencije malignih bolesti, kontroli raka korištenjem kontrole genoma, izradi planova za kontrolu raka te razvoju inovativnih mjera i aktivnosti za kontrolu raka.
 
Nakon nje su izlagali doktori Ivan Pristaš I Marija Švajda iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji su govorili o EUnetHTA, odnosno europskoj mreži za procjenu zdravstvenih tehnologija. Nakon njih su izlagali doktori Jelena Dimnjaković , Domina Vuso i Blaženka Hunjak iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, te dr. Maja Subelj iz Slovenije. Oni su se dotakli teme superbakterija otpornih na sve antibiotike. Od superbakterije će do 2050. Godine umrijeti 10 milijuna ljudi godišnje ukoliko se nešto ne poduzme. Cijena za to je 100 trilijuna dolara. Od antibiotika se najčešće pripisuje klavocin I to krajem i početkom godine kada se najčešće oboljeva. Iako su antibiotici unaprijedili život jer su prije bolesti kojima se liječe bile smrtonosne oni se previše prepisuju, te je cilj smanjiti potrošnju antibiotika u ljudi i životinja. Temu je nastavio dr. Vladimir Draženović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji je istaknuo kako se 100 milijuna kuna godišnje gubi na potrošnju posljedica gripe i koliko je važno pravovremeno cijepljenje. U 2016.-2017. su zabilježena 3 slučaja infekcije Zike, 3 slučaja Dengue i 1 slučaj Chikungunya virusa. Prema podacima Europskog centra za sprječavanje i suzbijanje bolesti, u 2018. g. (do 30. kolovoza) je na području Europe zabilježeno ukupno 710 slučajeva infekcije virusom Zapadnog Nila (najviše 327 slučajeva u Italiji, 213 u Srbiji, 147 slučajeva u Grčkoj, 117 u Rumunjskoj, 96 u Mađarskoj itd.). Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo tijekom 2018. g. (do početka rujna) je ukupno prijavljeno 26 laboratorijski potvrđenih slučajeva, a jedna je osoba preminula. Temeljem raspoloživih podataka, sve novooboljele osobe su zaražene na području sjeverozapadnog i istočnog dijela Republike Hrvatske (Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Grad Zagreb i okolica, Karlovačka i Varaždinska županija).
 
Diseminacijski dan su završili Srđan Golubović i dr. Lovro Bucić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji su također istakli važnost pravovremenog cijepljenja.